U Maloj dvorani Akademisa Academia Studentskog centra Sveučilišta u Dubrovniku u četvrtak 6. veljače u 9:30 započeo je skup na kojem su suradnici na projektu prikazali rezultate svog istraživanja u nizu 20-minutnih predavanja. Na samom početku, okupljenima se obratio g. Mato Tomljanović u ime Dubrovačko-neretvanske županije, inače partnera u ovom projektu. Zatim je voditelj projekta, izv. prof. dr. sc. Josip Stipčević, predstavio sam projekt – njegove ciljeve i glavne rezultate, s posebnim naglaskom na uspostavljenu mrežu seizmografa Du-Net i simulaciju trešnje za moguće modele Velikog dubrovačkog potresa iz 1667. godine – najjačeg potresa u Hrvatskom katalogu potresa. Ovu simulaciju je u okviru svog doktorskog istraživanja izradila dr. sc. Helena Latečki, koja je bila doktorandica na ovom projektu. Osim toga, pokazao je u kojem smjeru ide nastavak istraživanja na ovom području.
Doc. dr. sc. Iva Dasović prikazala seizmičnost šireg dubrovačkog područja: prije početka projekta DuFAULT te tijekom samog trajanja projekta za razdoblje 11. listopada 2021. – 15. svibnja 2024. u kojem je locirano 22435 potresa. Posebno se osvrnula na utjecaj gušće mreže seizmografa Du-Net na preciznost određivanja žarišta potresa i pokazala da se standardna pogreška lokacije epicentra i dubine žarišta i više nego prepolovila. Približila je i nizove potresa koji su započeli 22. travnja 2022. s potresom magnitude 6.0 kod Berkovića u Bosni i Hercegovini (u prvih devet mjeseci locirano je 7217 potresa) i 14. ožujka 2024. magnituda 5.3 kod Čarođe u Crnoj Gori (oko 2600 lociranih potresa u prva dva mjeseca).
Prof. emeritus Marijan Herak predstavio je rezultate istraživanja povijesnog potresa kod Stona koji se dogodio 14. travnja 1850. koje je proveo s prof. dr. sc. Davorkom Herak. Potres je uzrokovao veliku štetu u samom Stonu. Detaljna analiza arhivskih i katastarskih podataka iz Državnog arhiva u Splitu i Dubrovniku te Arhiva Dubrovačke biskupije pokazala su da je ovaj potres bio vrlo sličan potresu iz 1996. godine, s intenzitetom u epicentru VIII °EMS-98 i magnitudom procijenjenom na 6.0. Vrlo detaljni opisi u arhivskim zapisima omogućila su usporedbu praktički svake kuće stradale u ova dva potresa. Ovo je možda jedinstveni primjer da je ovakva usporedba bila moguća.
Nakon pauze za kavu, prof. dr. sc. Bruno Tomljenović sa zagrebačkom RGNF-a upoznao je prisutne s širom slikom nastanka i razvoja Jadranske mikroploče i Dinarida te njihovog međudjelovanja – glavnog „krivca“ za nastanak potresa u ovom području.
Dr. sc. Marin Sečanj, viši asistent i suradnik na ovom projektu pokazao je rezultate svojeg istraživanja čiji je cilj bio otkriti gdje se nalaze aktivni rasjedi u širem dubrovačkom području, a posebno onog rasjeda na kojem se mogao dogoditi Veliki dubrovački potres iz 1667. godine. Istraživanje je uključivalo analizu 2D profila refleksijske seizmike i bušotinskih podataka koje je ustupila Agencija za ugljikovodike, podatke iz Hrvatskog kataloga potresa i potresa lociranih u tijekom projekta DuFAULT te terenska istraživanja. Rasjed koji se nalazi pred obalom samog Dubrovnika pokazao se kao vjerojatni uzrok, a taj model je poslužio za simulaciju potresne trešnje koju je provela dr. sc. Helena Latečki u svojem radu.
Zadnje predavanje održala je prof. dr. sc. Sanja Faivre s Geografskog odjeka zagrebačkog PMF-a čije se istraživanje promjena u morskoj razini u širem dubrovačkom području na projektu HRZZ-SEALeveL ispreplelo s istraživanjima na projektu DuFAULT, pa su tako istraživanja promjene razine mora na stijenama na obali otočja Elafita pokazala promjene uzrokovane poznatim snažnim potresima u 16. i 17. stoljeću Dubrovniku.
Uslijedila je ležerna diskusija s oko 30 prisutnih pojedinaca i mnogim pitanjima iz publike. Na skupu prisustvovali su djelatnici Zavoda za obnovu Dubrovnika, zaposlenici Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije i Konzervatorskog odjela, vatrogasci JVP Dubrovački vatrogasci, HGSS stanice i Crvenog križa Dubrovnik, Državnog arhiva u Dubrovniku te Tatjana Durn, direktorica Sektora za upravljanje podacima Agencije za ugljikovodike, partnera na projektu. Na skup su došli i kolege seizmolozi: kolegica Snježana Cvijić-Amulić, suradnica na projektu iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske iz Banja Luke, kolege iz Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju iz Podgorice, te iz Seizmološke službe Geofizičkog odsjeka PMF-a.
Na samom kraju voditelj projekta zahvalio se svima koji su na bilo koji način pomogli u ostvarivanju ciljeva ovog projekta, a druženje se nastavilo na ručku u restoranu Akademisu Academia.
I ovom prilikom zahvaljujemo svim koji su izdvojili svoje vrijeme kako bi doznali čime smo se bavili i što smo doznali, čime su uveličali ovaj skup i pridonijeli lijepoj, ležernoj atmosferi.