(Ciljevi istraživanja i preliminarni rezultati)
U detaljnom seizmološkom istraživanju potresa koji je 13. travnja 1850. godine pogodio Ston i njegovu okolicu, nastojat ćemo prikazati prostornu razdiobu štete na objektima u Stonu, te ih usporediti sa štetama uzrokovanima potresom 5. rujna 1996. godine. Ta su dva potresa vrlo slična, kako prema položaju epicentra, tako i prema intenzitetu (odnosno magnitudi).
Nakon potresa 1850. sve su štete u gradu Stonu detaljno popisane u nekoliko dokumenata koji se čuvaju u Državnom arhivu u Dubrovniku. U njima su navedeni vlasnici nekretnina, te stupanj njihova oštećenja. Lokacije objekata procijenili smo na temelju katastarskog premjera iz godine 1836.–1837. (dostupan je u Državnom arhivu u Splitu) – na detaljnoj karti Stona su pojedine zgrade označene svojim katastarskim brojem, a u zapisniku su navedeni njihovi tadašnji vlasnici. Usporedbom zapisnika o štetama iz 1850. i katastarskog premjera 13 godina ranije, na katastarskoj karti uvjetno je identificirano 107 zgrada za koje je procijenjen stupanj oštećenja 1850. godine (Slika 1). Identifikacija nije posve sigurna jer je moguće da su u razdoblju između katastarskoga premjera i potresa neki objekti promijenili vlasnike, kao i da smo ponekad pogrešno identificirali vlasnike u nekim slučajevima dvojbi zbog različite transkripcije vlastitih imena.
Slika 1. Katastarska karta Stona iz 1837. godine.
Nakon potresa kod Stona i Slanog 1996. godine, također je formirano povjerenstvo za ocjenu šteta na zgradama u Stonu. Herak i sur. (2010) su proveli i mikrozoniranje Stona, te su objavili i kartu šteta i njezinu usporedbu sa svojstvima lokalnoga tla. Tamo je pokazano da su štete bile znatno manje na obroncima brda Bartolomija, nego u nasutom, izvorno močvarnom području u njegovu podnožju. Slika 2 prikazuje usporedbu šteta od potresa 1850. i 1996. Iako postoje razlike, generalna slika je vrlo slična – najveće su se štete u oba potresa dogodile u ravninskom dijelu Stona, dok su na obroncima brda bile manje.
Slika 2. Usporedba šteta u Stonu za potres iz 1850. (lijevo) i 1996. godine (desno).
U radu ćemo se osvrnuti i na štete od potresa 1850. u Dubrovniku, kao i na učinke potresa u drugim mjestima za koje smo uspjeli pronaći podatke o efektima, te će se nastojati inverzijom opaženog makroseizmičkoga polja odrediti i makroseizmički epicentar, kao i makroseizmička magnituda toga potresa. Preliminarni rezultati prikazani su Slikom 3.
Slika 3. Preliminarna karta intenziteta potresa iz 1850. godine kod Stona.
Pripremili: Davorka Herak, Marijan Herak i Iva Vrkić
Literatura:
Herak, M., Allegretti, I., Herak, D., Kuk, K., Vlado Kuk, Marić, K., Markušić, S., Stipčević, J. (2010) HVSR of ambient noise in Ston (Croatia) – comparison with theoretical spectra and with the damage distribution after the 1996 Ston-Slano earthquake. Bulletin of Earthquake Engineering, 8 (3), 483-499 doi:10.1007/s10518-009-9121-x.