Tomografija seizmičkog nemira temelji se na kontinuiranom zapisu seizmičkog nemira koji je generiran prirodnim i antropogenim izvorima. Metoda koristi kontinuiran i gusto raspoređen skup podataka za postizanje visoke rezolucije te omogućava određivanje brzine transverzalnih valova u kori. S obzirom na to da ova metoda dosad nije korištena za naše područje, tomografija seizmičkog nemira može značajno unaprijediti naše znanje o strukturi podzemlja ispod Dinarida. To ne samo da će poboljšati naše razumijevanje tektonskog razvoja regije, već će također povećati našu sposobnost procjene potresne opasnosti i potencijalno smanjiti ugroženost povezane s potresima u području Dinarida.
Slika 1. Lokacije korištenih seizmoloških postaja u analizi seizmičkog nemira.
U ovom istraživanju korišteno je sedam godina kontinuiranih zapisa, od početka 2016. do kraja 2022., zabilježenih na 121 stalnoj i privremenoj seizmološkoj postaji šireg područja Dinarida - prikazanima na Slici 1. Metoda se temelji na međukorelaciji kontinuiranih zapisa za parove postaja. Izračunate su fazne brzine Rayleighjevih i Loveovih valova pomoću R-, T- i Z-komponente seizmograma. Međukorelacije Z-komponenti korištenih parova postaja prikazane su na Slici 2.
Slika 2. a) Međukorelacije parova korištenih seizmoloških postaja korištenih filtrirane između 4 i 85 s. Obojene linije predstavljaju brzine od 4, 3 i 2 km/s. b) Broj mjerenja za periode između 4 i 85 s. c) Krivulje fazne brzine Rayleighjevih valova Z (plavo) i R (crveno) komponente te Loveovih valova (zeleno). Svaka srednja krivulja fazne brzine je istaknuta jačom bojom, dok su pojedinačne svjetlije. Krivulje srednje brzine iscrtane su za periode s više od 20 mjerenja.
Napravljena je tomografija faznih brzina i inverzija za dobivanje modela brzina transverzalnih valova. Korišteni su periodi od 4 do 85 s. Preliminarni rezultati tomografije seizmičkog nemira za šire područje Dinarida prikazani su na Slikama 3, 4 i 5. Rezultat ovog istraživanja je 3D model brzine transverzalnih valova ispod šireg područja Dinarida do dubine od 60 km.
Slika 3. Anomalije brzine vertikalno polariziranih transverzalnih valova dobivene inverzijom disperzijskih krivulja fazne brzine Rayleighovih valova za slojeve na dubinama: 4 – 6, 11 – 14, 20 – 23, 35 – 40, 40 – 50 i 60 – 65 km.
Slika 4. Anomalije brzine horizontalno polariziranih transverzalnih valova dobivene inverzijom disperzijskih krivulja fazne brzine Loveovih valova za slojeve na dubinama: 4 – 6, 11 – 14, 20 – 23, 35 – 40, 40 – 50 i 60 – 65 km.
Slika 5. Profili kroz 3D model brzine vertikalno polariziranih transverzalnih valova. a) Lokacije prikazanih profila. b) Brzina transverzalnih valova u odnosu na dubinu duž profila paralelnog s pružanjem Dinarida. c) do j) brzina transverzalnih valova u odnosu na dubinu duž niz profila okomitih na pružanje Dinarida.
Na dubinama manjim od 10 km, primjećuje se anomalija povišenih brzina ispod cijelih Dinarida, okružena regijama nižih brzina ispod Jadranskog mora i Panonske nizine. Na dubinama od 20 do 40 km, ispod Dinarida postoji značajna anomalija sniženih brzina koja je izraženija u južnom dijelu. Istovremeno, anomalije povišenih brzina su ispod Jadranskog mora i Panonske nizine. Na dubinama većim od 45 km, anomalija sniženih brzina ispod Dinarida pomiče se dublje prema unutrašnjosti. Posebno na dubinama od 60 km, nalazi se ispod Panonske nizine. Jedina značajna razlika između modela brzina horizontalno i vertikalno polariziranih transverzalnih valova jest anomalija sniženih brzina koja se nalazi na dubinama od 35 – 65 km ispod sjeverozapadnih Dinarida (Slika 3). Ova anomalija nije prisutna u modelu brzina vertikalno polariziranih transverzalnih valova. Kako je ta anomalija poprilično neočekivana, idući korak ovog istraživanja je provjeriti postoji li zapravo ta anomalija ili je posljedica pogreške u podacima.
Pripremila: Tena Belinić Topić