Na jugoistoku Bosne i Hercegovine, u južnom dijelu seizmički aktivnih Vanjskih Dinarida, niz potresa kod Berkovića započeo je glavnim potresom magnitude ML = 6.0 (Mw = 5.7) 22. travnja 2022. u 21:07 UTC (23:07 CEST) na žarišnoj dubini od 22 km. Poznato nam je da se u ovom epicentralnom području u prošlosti dogodio samo jedan jak potres – kod Ljubinja 1927. godine s najvećim intenzitetom VIII °EMS. Ovo je bio prvi put da se u tom području dogodio ovako jak potres koji je moguće istražiti modernom (i relativno gustom) seizmološkom mrežom.
Analizirali smo prvih devet mjeseci niza, razdoblje između 22. travnja 2022. i 22. siječnja 2023. Odredili smo hipocentre i izračunali lokalne magnitude za 7217 potresa na temelju ručno određenih nastupnih vremena faza seizmičkih valova, njih 102743. Katalog niza može se smatrati potpunim za magnitudu Mc = 1.3 – to znači da su locirani svi potresi s magnitudom od 1.3 i većom. Žarišne dubine potresa su između 15 i 30 km, što je više od prosjeka za cijelo područje Vanjskih Dinarida, ali je u skladu s dosad opaženim dubinama u uskoj zoni potresa u srednjoj kori koja se pruža od sjeverozapada prema jugoistoku i uključuje epicentralno područje Berkovići (Slika 1). Epicentri potresa su uglavnom koncentrirani u četiri skupine (Slika 2), pri čemu najveća skupina sadrži naknadne potrese povezane s glavnim seizmogenim rasjedom.
Slika 1. Karta epicentara svih potresa u Hrvatskom katalogu potresa koji zadovoljavaju kriterije navedene u gornjem desnom kutu (Mmin – najmanja lokalna magnituda; σh,max – najveća dopuštena standardna pogreška za epicentar). Epicentri serije potresa kod Berkovića započetoj 2022. god. označeni su plavim pravokutnikom. Žarišna dubina označena je skalom boja, a veličina simbola varira s magnitudom potresa. Žarišni mehanizmi potresa (FMS) su iz hrvatske FMS-baze podataka (M. Herak, osobna komunikacija; Herak i sur., 2016.). Vrsta rasjeda označena je bojom kompresijskog kvadranta u tzv. beach-ball dijagramu (plavo – reversni, crveno – s pomakom po pružanju, zeleno – normalni, ljubičasto – transpresijski, crno – nepoznato). Debele sive isprekidane linije označavaju zonu potresa sa žarištima u srednjoj kori. Crveni pravokutnik na umetnutoj karti prikazuje geografski položaj područja prikazanog na ovoj slici.
Slika 2. Karta epicentara svih 7217 lociranih potresa niza kod Berkovića koja je započela 22. travnja 2022. – prvih devet mjeseci seizmičke aktivnosti. Lokalna magnituda označena je skalom boja s desne strane. Četiri različite skupine epicentra a – d prikazane su isprekidanim pravokutnicima.
Lokacije žarišta potresa izračunate su metodom staničnih korekcija specifičnim za izvor kao srednja vrijednost rješenja za 54 kombinacije modela brzine i kontrolnih parametara programa. Analiza vremenske promjenjivosti aleatorne i epistemičke nepouzdanosti epicentra i dubine žarišta potresa pokazala je da jako ovise o blizini i relativnom položaju seizmoloških postaja, posebice za dubinu žarišta. Najveći utjecaj na nepouzdanost lokacije žarišta potresa ima najbliža seizmička stanica DF01 (Ljubinje), 15 km južno od epicentra glavnog potresa – vidi se kao znatno povećanje nepouzdanosti u lokacijama potresa kad ova postaja nije radila. A znatan utjecaj na smanjenje nepouzdanosti imala je i naknadno postavljena seizmološka postaja DF03 kod Nevesinja koja je poboljšala geometriju seizmološke mreže.
Odredili smo žarišne mehanizme metodom orijentacije prvog nailaska P-vala za osam potresa (Slika 1): pet od njih, uključujući glavni potres, su reversni rasjedi s dinarskim smjerom pružanja (otprilike SZ – JI), s preferiranom glavnom rasjednom ravninom nagnutom prema sjeveroistoku. Međutim, tri potresa pokazuju normalne rasjede, neočekivane za ovo područje – dva od njih vrlo blizu jedan drugome, na rasjedu koji se proteže u smjeru JZ–SI i unutar zasebne skupine naknadnih potresa izdužene duž smjera pružanja rasjeda. Moguće je da su ta dva naknadna potresa uzrokovana preraspodjelom Coulombovog naprezanja nakon glavnog potresa, koji je povećao naprezanje i reaktivirao stare normalne rasjede desne orijentacije (ako postoje). Treći normalni naknadni potres dogodio se 55 h nakon glavnog potresa, vjerojatno na istom rasjedu i s gotovo potpuno suprotnim mehanizmom. Ovo je malo zahtjevnije za objasniti jer ovakve pojave nisu česte.
U našoj preliminarnoj makroseizmološkoj analizi (Slika 3), procijenili smo maksimalni intenzitet glavnog potresa kao VII °EMS za Berkoviće gdje je oštećeno 29 % zgrada. Nažalost, u Stolcu je jedna žena izgubila život od odrona kamenja izazvanog potresom, dok je deset osoba ozlijeđeno, a intenzitet smo procjenili kao VI – VII °EMS. Oštećene zgrade bile su uglavnom klase ugroženosti A–B, a mnoge od njih bile su u relativno lošem stanju.
Slika 3. Preliminarna makroseizmička karta za glavni potres kod Berkovića 22. travnja 2022. Tamnoplava zvijezda označava mikroseizmički epicentar.
Konstruirali smo regionalni geološki presjek kako bismo bolje razumjeli niz potresa kod Berkovića i odredili potencijalni seizmogeni izvor. Duž JZ – SI presjeka, od Jadranske obale prema sjeveroistoku, modelirana geometrija pokazuje navlake Visokog krša i Dalmatinske tektonske jedinice. Preliminarna analiza pokazala je da se i jak potres kod Ston–Slano iz 1996. godine (ML = 6,0) i potres kod Berkovića iz 2022. godine, udaljeni jedan od drugog otprilike 35 km, mogu pripisati istom kompozitnom seizmogenom izvoru – dekolmanu Dalmatinske tektonske jedinice u smjeru NE.
Naše analize su objavljene su u uglednom časopisu Tectonophysics (Dasović i sur., 2024). Rad je također predstavljen na dva međunarodna skupa: AdriaArray Workshopu 2023 u Dubrovniku (Herak i sur., 2023.) i EGU 2023 u Beču (Dasović i sur., 2023).
Pripremila: Iva Dasović
Literatura
Dasović, I., Herak, M., Herak, D., Latečki, H., Sečanj, M., Tomljenović, B., Cvijić-Amulić, S., Stipčević, J. (2024): The Berkovići (BIH) ML = 6.0 earthquake sequence of 22 April 2022 – seismological and seismotectonic analyses, Tectonophysics. https://doi.org/10.1016/j.tecto.2024.230253
Dasović, I., Herak, D., Herak, M., Latečki, H., Sečanj, M., Tomljenović, B., Cvijić-Amulić, S., Mustać Brčić, M., Belinić Topić, T., Stipčević, J. (2023): The Berkovići (BA) 22 April 2022 earthquake sequence – seismological and seismotectonic analysis, EGU General Assembly 2023, Vienna, Austria, 24–28 Apr 2023, EGU23-13405, https://doi.org/10.5194/egusphere-egu23-13405. PDF
Herak, M., Herak, D., Dasović, I., 2016. Fault-plane solutions and stress orientation in the greater region of Northern and Central Dinarides. Book of Abstracts, 35th General Assembly of the European Seismological Commission, 5–8 September 2016, Trieste, Italy, ESC2016-480.
Herak, M., Herak, D., Latečki, H., Belinić Topić, T., Cvijić Amulić, S., Dasović, I., Mustać Brčić, M., Sečanj, M., Tomljenović, B., Stipčević, J. (2023): The Berkovići earthquake series (BIH) - preliminary results of seismological research, AdriaArray workshop 2023, Dubrovnik, 2. - 5. travnja 2023. PDF