Najjužni dio Hrvatske, odnosno šire dubrovačko područje, seizmički je jedno od najaktivnijih područja u Hrvatskoj i jedno od aktivnijih područja u Europi. U tom području se dogodio i razoran potres 1667. godine koji je jedan od najjačih potresa koji su se dogodili na području Hrvatske, a mnogi se još sjećaju i potresa 1996. godine koji je pogodio područje Stona i Slanog.
Umjetnički prikaz Dubrovnika prije potresa iz 1667., rad nepoznatog autora.
Kako bi se što bolje procijenila potresna opasnost nekog područja, potrebno je dobro poznavati aktivne i seizmogene rasjede na kojima može doći do jakih potresa, precizno odrediti žarišta i vrlo slabih potresa te koristiti dobar model koji što realnije odražava građu Zemlje i svojstva stijena. Upravo to je ono s čime danas nismo zadovoljni i što želimo istraživanjima u okviru projekta promijeniti!
Određivanje i analiza faznih i grupnih brzina površinskih valova omogućit će stvaranje 3D modela brzina S-valova u kori. Analizirat ćemo strukturu brzina P-valova iz postojećih geofizičkih i geoloških podataka. Koristi ćemo mikroseizmički nemir za praćenje mogućih promjena u elastičkim svojstvima kore. Seizmološke postaje koje ćemo postaviti u okviru projekta omogućit će precizniju lokaciju žarišta potresa zajedno s primjenom suvremenih metoda u lociranju izvora potresa. Skupljeni i analizirani podatci omogućit će simulaciju potresne trešnje, ukazati na lokacije s jakom trešnjom i pomoći će nam u razumijevanju širenja seizmičkih valova.
Ciljevi projekta:
- Prikupljanje podataka i uspostavljanje lokalne seizmičke mreže - polustalni seizmički observatorij.
- Novi strukturni model Zemljine kore dubrovačkog područja - cjeloviti 3D model seizmičkih brzina rasjednog područja.
- Primjena na scenarije potresne trešnje, seizmičke opasnosti i tektonske interpretacije - izračun seizmogenog potencijala i procjena očekivanog kretanja tla.
- Doprinos povećanju svijesti o seizmičkom riziku - javna predavanja i znanstvene publikacije.
Dodatne informacije o projektu: